U Zagrebu završeno trodnevno obilježavanje 950. godišnjice krunidbe kralja Zvonimira

U hrvatskoj prijestolnici Zagrebu od 6. do 8. listopada udruga Hrvatsko kraljevsko vijeće inicirala je obilježavanje 950. godišnjice krunidbe kralja Zvonimira i 1050. smrti kraljice Jelene Slavne. Obilježavanje je započelo svetom misom u crkvi sv. Blaža.

Prvi dan obilježavanja započeo je liturgijom u crkvi sv. Blaža u Zagrebu, svetu misu predslavio je vlč. Anđelko Katanec. U propovijedi je naglasio važnu ulogu kralja po uzoru na Krista, te potrebu na sjećanje bliskosti vjere i našeg naroda. Prisjetivši kako su Marija i Marta ugostile kralja nad kraljevima, Krista. Pritom je spomenuo važnost kralja Zvonimira za hrvatski identitet i kulturu, te naše veze sa Svetom Stolicom.

Vrhunac proslave bio je 8. listopada na sam dan godišnjice krunidbe prilikom čega je HKRV vodio članove i goste kroz specijalan turistički obilazak Grada Zagreba na temu Zvonimira i njegovog nasljeđa kojeg je vodio povjesničar i pov. umjetnosti Ante Brešić pl. Mikulić. Posjetitelji su prošli zagrebačku katedralu koja je upravo utemeljena od strane sv. Ladislava koji kao brat Jelene supruge kralja Zvonimira. Time je povijesna točka nastavka nasljednog prava Trpimirovića o čemu svjedoči i relikvija njegova svečanog plašta kasnije prekrojena u misnicu. Dalje su se u Zagrebu zaustavili pred palačom HAZU koja je trenutačno zatvorena zbog završnih radova poslijepotresne obnove. U njoj se drži bašćanska ploča kao kameni svjedok hrvatskog jezika spominjući na narodnom jeziku hrvatskog kralja Zvonimira i njegovu darovnicu crkvi sv. Lucije. Sama bašćanska ploča je zapravo plutej oltarne pregrade rađena u prijelaznom stilu iz predromanike u romaniku. Posljednje mjesto je etnografski muzej iznad čijeg pročelja stoji moderni prikaz krune Zvonimirove. Izvorno se radi o secesijskoj palači obrtnog doma koja je podignuta 1903. prema nacrtima arhitekta Vjekoslava Bastla. Na pročelju uz kupolu nalaze se skulpture hrvatskog kipara Rudolfa Valdeca koje predstavljaju personifikaciju Hrvatskog Kraljevstva u ženskom liku koja na glavi nosi krunu Zvonimirovu, a prate ju personifikacije trgovine i obrta. Ovo je jedan od najpoznatijih i najvjernijih prikaza Zvonimirove krune u Hrvatskoj općenito.

Kralj Zvonimir i njegova krunidba su iznimnog značaja za hrvatsku povijest i državnost. Kruna specifičnog oblika s velikim obodom, pričvršćenim križevima i pendilijama je tipična papinska kruna namijenjena kršćanskim vladarima u razdoblju kasne predromanike i romanike. Nju predaje papa sv. Grgur VII. zbog čega ujedno je i relikvija II. stupnja, našem knezu Zvonimiru kojeg kruni papinski legat opat Gebizon za hrvatskog kralja u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija u Solinu.

Kruna Zvonimirova stoga je postala uistinu i simbol hrvatske državnosti, povijesno gledajući ona ima vjersku simboliku potvrde nečijeg kraljevskog dostojanstva vezivanjem ga uz Crkvu i naravno duhovnu težinu samom krunidbenom misom koja uključuje i sakramentale krunidbe i krunidbenog pomazanja. No u državnom smislu ona je u punini simbol hrvatske državnosti, državnog prava i državne opstojnosti. Stoga i ne čudi da je kruna Zvonimirova bila sve do 20. st. smatrana iskrom hrvatskog državnog prava i vrhovništva.

Nedavno je Zagrebačkoj nadbiskupiji predana replika starohrvatske krune koja je izrađena po uzoru na prikaz Zvonimirove krune s reljefa splitskog pluteja. Kruna je izrađena u sklopu 1100. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva na inicijativu vlč. Luke Poljaka u suradnji Hrvatskog katoličkog centra Adelaide i udruge Hrvatsko kraljevsko vijeće.

Ovom proslavom se i Zagreb pridružuje drugim gradovima Splitu, Solinu, Trogiru itd u obilježavanju ovih velikih obljetnica.

Hrvatsko kraljevsko vijeće

2026.

Postanite mecena i podržite rad Hrvatskog kraljevskog vijeća, donacije možete uplatiti na:

Ime primatelja: Hrvatsko kraljevsko vijeće

IBAN: HR8123400091111081585

SWIFT: PBZGHR2X

Banka: Privredna banka Zagreb

Opis: Donacija